O Kraljevcu na Sutli

Povijesni tokovi

Arheološki nalazi iz prapovijesti i antičkog razdoblja govore o tisućljetnom kontinuitetu života na području doline Sutle. U antičko vrijeme dolinom rijeke Sutle prolazila je cesta koja je svoj značaj zadržala sve do srednjeg vijeka. Najstariji toponimi s područja Općine su Grača i Radakovo.

Ne postoje pouzdani podaci od kada postoji naselje Kraljevec na Sutli. Samo naselje prvi puta se spominje 1463. godine u ispravi kralja Matije Korvina kojom Kralj potvrđuje štajerskom plemiću Andriji Baumkircheru vlasništvo nad Cesargradom zajedno s Rizvicom, Kumrovcem, Tuhljem, Kraljevcem i trgovištem Klanjec. Ime Kraljevec vjerojatno je nastalo kao izvedenica od prezimena Kralj. Pretpostavlja se da je prva obitelj koja se doselila na ovo područje nosila prezime Kralj ili je bila u većini pa je mjesto prozvano Kraljevec. Kako bi se naselje Kraljevec razlikovalo od drugih naselja u Hrvatskoj s istim imenom, u 19. stoljeću dobiva dodatak u nazivu te se od tada naziva Kraljevec na Sutli. Od 1521. godine pripada grofovima Erdody koji su njime kao i okolnim mjestima uz najvažniji obljižni dvorac (Novi Dvori udaljen 4 km ) vladali do 1914. godine kada su posjede prodali obitelji Bruckner. Erdodyevi su imali veliki utjecaj na razvoj naselja Radakovo kada su dozvolili da se nakon pada Hrvatskog kraljevstva u Bosni i pada dviju najjačih utvrda Bobovac i Kraljeva Sutjeska, narod koji je bježao uz Franjevce (koje katolička crkva u to vrijeme nije priznavala ) naseli na području koje im je dodijelio Toma Erdody. Skrasivši se u Radakovu napravili su Crkvu i kapelu sv. Antunu te župni dvor i kuriju koja je u katastrofalnom potresu 1630. potpuno uništena. Župa kraljevačka počinje svojim djelovanjem 1782. godine u Kapelskom Vrhu, u kapeli sv. Josipa , a 1836. godine izgrađena je crkva Presvetog Trojstva.

U vrijeme službovanja velečasnog Ferde plemenitog Krajačića otvorena je prva pučka škola najprije u prostorijama župnog dvora, a zatim i kao zasebna zgrada u mjestu Movrač. Kasnije je zbog sve većeg broja đaka napravljena veća zgrada u Kraljevcu na Sutli.

Tijekom svoje povijesti, naselje Kraljevec na Sutli bilo je jedno od većih trgovišta u kojem se jednom tjedno održavao sajam i otkup stoke. Radi toga, stanovnici Kraljevca na Sutli bili su poznati kao trgovci stokom za šire područje Krapinsko–zagorske županije. Međutim 80-ih godina 20. stoljeća ova tradicija i stočarstvo gubi na važnosti.

Zemljopisni položaj

Unutar teritorija Krapinsko-zagorske županije Opcina Kraljevec na Sutli zauzima jugozapadni pogranicni dio cije teritorijalne granice Opcine su zapadnim dijelom duž korita rijeke Sutle Državne granice prema Republici Sloveniji, južnim dijelom granice sa Zagrebackom županijom, sjevernim dijelom granici sa Gradom Klanjec i istocnim sa Opcinom Veliko Trgovišce. U sastavu Krapinsko-zagorske županije Opcina Kraljevec na Sutli sa površinom od svega 26,95 km2 spada teritorijalno u manje Opcine i zauzima svega 1,2% teritorija županije.

Teritorijalni smještaj na krajnji jugozapad Krapinsko-zagorske županije,pogranicni dio Republike Hrvatske sa Republikom Slovenijom, te posebno granicni položaj sa Zagrebackom županijom i blizina Zagreba daje znacajnu planersku pozornost u smislu odredenja strateških ciljeva razvoja Opcine Kraljevec na Sutli u cjelini i daleko veci znacaj, kako gospodarski i turisticki tako i prometni , no što je trenutno evidentan . Još uvijek je donekle prisutan moment pogranicne izoliranosti (karakteristika naselja davne prošlosti) umjesto korištenja prednosti pogranicne zone, kao tocke komunikacije i svakovrsne razmjene s drugom državom (blizina Bizeljskog vinorodnog/turistickog kraja u Sloveniji, zajednicki nastup turisticke promocije itd). Relativno dobra cestovna povezanost sa Zagrebom najznacajniji je razvojni faktor i to kako u smislu izmještanja gospodarskih djelatnosti iz Zagreba na podrucje Opcine (manja davanja tjekom proizvodnje), tako i mogucnost kvalitetnijeg individualnog stanovanja na zelenim bregima(svega 45 min. do radnog mjesta u Zagrebu) biti ce znacajni faktor za realizaciju ovim Planom postavljenih ciljeva.

Turisticka zona koja je planirana i u sklopu projekta Sutla /Sotla sa destinacijama vjerskog, kulturnog, lovnog i rekreativnog sadržaja na podtucju Opcine dodatni je moment razvoja izletnickog turizma prvenstveno iz urbanih aglomeracija zagrebacke metropole.

POSEBNOSTI: Veći dio teritorija Općine karakteristično je zagorsko područje piktoresnih “zelenih brega”, dosta dobro sačuvane eko-profilacije sa razbacanim grupacijama gradnji od kojih je nažalost većina novih oblikovno neprimjerenih gradnji, iako je relativno veliki broj sačuvanih drvenih starih kuća, te kao takvo pretstavlja posebnost u budućoj ponudi kontinetalnog eko – turizma i dobra podrška turističkoj ponudi projekta Sutla/Sotla.Dobar položaj unutar Krapinsko-zagorske županije, vrijedan prirodni krajolik (naročito dolina rijeke Sutle, te teritorij Radakova, brojne kulturno-povijesne građevine, a naročito mnogobrojne sačuvane drvene stare hiže, posebnosti su koje trebaju osigurati dobar turistički razvoj na teritoriju općine. Blizina Zagreba trebala bi osigurati izletnički turizam, ali za sada se još uvijek malo toga poduzima da bi teritorij iskoristio navedene prednosti. Jedna od posebnosti teritorija je povoljne karakteristike za stalno stanovanje : reljefne, klimatske, prometne I ostale karakteristike, kao i blizina Zagreba trebale bi rezultirati migracijskim trendom iz većih gradova. Uz prethodno navedeno , blizina Republike Slovenije i atraktivnih turističkih sadržaja vinorodnog područja Bizeljsko, potencijal je koji treba iskoristiti kroz projekt turističke zone Sutla/Sotla.

Analizom prostora može se zaključiti da je cjelokupni teritorij izraziti potencijal Zagrebu i obrnuto, te da je odterećenje metropole idealno davanjem značaja Općini Kraljevec na Sutli koja je udaljena svega 45 min. cestovnim prometom. Dodatno, ostvarenjem bolje cestovne, a naročito željezničke povezanosti sa susjednom Državom (Maribor) ostvario bi se značaj kakav teritorij zaslužuje.

Stanovništvo

Broj stanovnika: 1 723
Površina: 26,95 km2

Cijela općina ima 10 naselja i to : Draše (123 stanovnika), Gornji Čemehovec(125 stanovnika), Kačkovec (152 stanovnika), Kapelski Vrh (104 stanovnika), Kraljevec na Sutli (377 stanovnika), Lukavec Klanječki (64 stanovnika), Movrač (135 stanovnika), Pušava (28 stanovnika), Radakovo (505 stanovnika) i Strmec Sutlanski (104 stanovnika).Analizirajući promjene broja stanovnika u ovoj općini od prvih početaka popisa tj. od 1857 do 2001. godine, odnosno, do zadnjeg Popisa stanovništva, može se konstatirati, da sada u općini živi najmanji broj stanovništva u cijelom navedenom razdoblju.Od ukupno deset naselja u ovoj općini, skoro sva imaju pad broja stanovnika u zadnjih deset godina osim Strmca Sutlanskog koji bilježi mali porast broja stanovnika.