Prometna i komunalna infrastruktura

PROMETNA INFRASTRUKTURA

 Općina Kraljevec na Sutli je pogranična općina prema Republici Sloveniji te se na njenom području nalaze dva cestovna granična prijelaza: Draše – Nova Vas i Čemehovec – Stara Vas. Područjem općine prolaze ceste županijskog i lokalnog značaja (Sl. 2).

Slika 2 Smještaj županijskih i lokalnih cesta na području Općine Kraljevec na Sutli

Županijske ceste koje prolaze područjem općine Kraljevec na Sutli su Ž 2186 (Mihanović Dol (D205) – Kraljevec na Sutli – Dubravica – Zaprešić (D225)); Ž 2215 (Sveti Križ – Lučelnica – Radakovo – Ž 2186); Ž 2237 (Radakovo (Ž2215) – Luka (Ž2195)). Od lokalnih cesta valja izdvojiti: L 22074 (granica s Republikom Slovenijom – Gornji Čemehovec – Movrač (Ž2186)); L 22031 (Novi Dvori Klanječki (Ž 2186) – Donje Ledine – Radakovo (Ž 2215)). Duljine županijskih i lokalnih cesta prikazane su u tabelama 11 i 12.

Tabela 11 Županijske ceste na području Općine Kraljevec na Sutli

 

ŽUPANIJSKE CESTE  

Naziv ceste

 

KZŽ km

Općina Kraljevec na Sutli

km

Broj ceste
 

Ž2186

Mihanović Dol (D205) – Kraljevec na Sutli – Dubravica Zaprešić (D225)  

10,86

 

6,370

Ž2215 Sveti Križ (205) – Lučelnica – Radakovo – Ž2186 12,81 6,208
Ž2237 Radakovo (Ž2215) – Luka (Ž2195) 2,37 2,360
U K U P N O 26,04 14,938

Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

 

 

Tabela 12 Lokalne ceste na području Općine Kraljevec na Sutli

 

LOKALNE CESTE  

Naziv ceste

 

KZŽ km

Općina Kraljevec na Sutli

km

Broj ceste
L22031 Novi Dvori Klanječki (Ž2186) – Donje Ledine – Radakovo (Ž2215) 6,07 2,727
L22074 Gr. R. Slov. – G. Čemehovec – Movrač (Ž2186) 2,16 2,030
U K U P N O 8,23 4,757

Izvor: Zavod za prostorno uređenje KZŽ; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

 

 

Ukupna dužina cestovne mreže na području Općine Kraljevec na Sutli iznosi 80,63 kilometara pri čemu većinu čine nerazvrstane asfaltirane ceste (48 kilometara ili 59,53% od ukupne dužine cestovne mreže na području općine). S druge strane, dužina makadamskih cesta na području općine iznosi 14 kilometara ili 17,32% od ukupne dužine cestovne mreže na području Općine. Premda postojeće ceste povezuju sva naselja unutar općine, kao i općinu sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, njihovo stanje nije zadovoljavajuće. Budući razvoj cestovne mreže ponajprije valja usmjeriti na poboljšanje postojećih trasa prometnica. Na postojećim županijskim prometnicama potrebno je poboljšati profile i signalizaciju. S druge strane, većinu nerazvrstanih cesta potrebno je asfaltirati i adekvatno opremiti signalizacijom.

Područjem Općine Kraljevec na Sutli prolazi sutlanska željeznica na relaciji Savski Marof – Kraljevec na Sutli – Republika Slovenija. Navedena trasa željezničke pruge već dulje vrijeme nije u funkciji te je u vrlo lošem stanju. Nakon zaštite i otvaranja turističke zone Sutla postoji mogućnost za korištenjem postojeće trase željezničke pruge u turističke svrhe. Zbog toga je u budućnosti potrebno rekonstruirati postojeću trasu željezničke pruge, željezničku postaju i željeznički granični prijelaz.

 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

 Hrvatska elektroprivreda, DP Elektra Zabok nadležna je za distribuciju električne energije na području Općine Kraljevec na Sutli. Područje Općine pokriveno je elektroenergetskom mrežom na dva naponska nivoa. Mreža srednjeg napona od 10 kV većim dijelom je nadzemna i napaja distributivne trafostanice od 10/0,4 kV. Pored nje postoji i niskonaponska mreža od 0,4 kV koja je većim dijelom nadzemna. Postojeći nadzemni vodovi od 10(20) kV dobro su pozicionirani na području općine te omogućavaju interpolaciju novih distributivnih trafostanica od 10(20)/0,4 kV na cijelom području. Trenutno je na području općine u pogonu 15 takvih distributivnih transformatorskih stanica s ukupnom instaliranom snagom transformatora od 2.310 kV. Prema dostupnim podacima na području Općine Kraljevec na Sutli postoji ukupno 928 potrošača koji su priključeni na niskonaponsku mrežu, a čak njih 870 čine kućanstva.

Teritorij Općine Kraljevec na Sutli opskrbljuje se prirodnim plinom preko regionalnog plinovoda Zabok – Kumrovec. Plinovod je profila ø 150 mm, ukupne duljine 21 km i maksimalnog radnog tlaka od 50 bara. Od ovog cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih profila koji pokrivaju sva veća naselja u općini. Prirodni plin se prema potrošačima distribuira preko mjerno redukcijske postaje (MRP) Klanjec. Kapacitet postaje je 2.000 m3/h , izlaznog tlaka 3 bara i s jednom mjernom linijom. U budućnosti se želi osigurati kvalitetna i cjelokupna pokrivenost Općine plinskom mrežom s dovoljnom količinom plina. Prilikom planiranja plinske mreže voditi će se računa da se opskrba plinom osigura za sva domaćinstva, poduzeća i ustanove koje imaju mogućnost korištenja plina.

Područje Općine Kraljevec na Sutli ne raspolaže značajnijim vodnim potencijalom koji bi bio iskoristiv u svrhu vodoopskrbe. Vodoopskrba stanovništva i gospodarstva na području općine većim se dijelom obavlja iz podsustava južnozagorskog vodovoda te manjim brojem individualnih lokalnih vodovodnih objekata. Južnozagorski vodovod se vodom napaja iz izvorišta Šibice pokraj Zaprešića. Voda se iz izvorišta pomoću cjevovoda dovodi do područja Općine Kraljevec na Sutli gdje se cjevovodi razdvajaju na dva kraka. Jedan krak ide zapadnim dijelom Općine i napaja vodospremu Veliki Vrh te putem prepumpne stanice Gredice transportira vodu prema Klanjcu i Kumrovcu. Drugi krak ide istočnim dijelom Općine u smjeru Tuheljskih Toplica. Iz ovih magistralnih cjevovoda napaja se distributivna mreža kojom se voda dovodi do naselja i pojedinih potrošača. Na ovaj način, vodoopskrbnim sustavom pokriveno je 98% Općine. U slučaju većeg naseljavanja visoke zone i proširenja vodoopskrbe na visoke dijelove Općine, potrebno je planirati izgradnju hidrostanica kojima bi se voda dizala na potrebnu visinu.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području Općine Kraljevec na Sutli nije adekvatno izvedena. Glavni problem predstavlja manjak novčanih sredstava potrebnih za izgradnju kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Otpadne vode uglavnom se skupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u meliorativne kanale i kanale uz prometnice.